Ante Gavranović, dobitnik nagrade „Stvaratelji za stoljeća“: Moje jasno opredjeljenje je od samih početaka bilo poslovno novinarstvo

Ante Gavranović, kolumnist portala Businessin.hr, dugogodišnji novinar i publicist, predavač na kolegiju „Mediji i turizam“, na Sveučilištu Libertas, za svoj doprinos medijskoj promociji poduzetništva protekloga vikenda u Dubrovniku, u okviru Regionalnog summita poduzetnika srednje i jugoistočne Europe „300 najboljih“ od poduzetnika, ekonomista i znanstvenika iz cijele regije organiziranih u Međunarodni forum Perspektive dobio je nagradu „Stvaratelji za stoljeća“. Bio je to i povod za naš razgovor.

- Što za vas znači nagrada „Stvaratelji za stoljeća?„

- Smatram to priznanjem za dugotrajna nastojanja da povezujem gospodarstva i tvrtke međusobno. Uvijek sam nastojao stvarati „mostove“ suradnje polazeći od činjenice da gospodarstvo stvara preduvjete za sve ostale međusobne aktivnosti. U tom smislu je ova nagrada svojevrstan putokaz kako ideološke i druge prepreke ne bi smjele utjecati na stvaranje povoljne poduzetničke klime, unutar same Hrvatske, ali i mnogo šire. Svakako, ponosan sam da su takva moja nastojanja prepoznata.

- Vi ste u svojoj karijeri uvijek na neki način povezani s poduzetnicima, prije svega kroz medije na čijem ste čelu bili?

- Svoju poslovnu karijeru započeo sam davne 1954. kao novinar u Privrednom vjesniku. Moje jasno opredjeljenje je od samih početaka bilo poslovno novinarstvo. Tome sam ostao vjeran do današnjih dana. Na tom putu prošao sam sve razvojne stepenice, sve do direktora Novinsko-izdavačke kuće gdje sam bio sučeljen i s poduzetničkim izazovima. Poznavanje strukture poslovanja i ukupne problematike svakako mi je olakšavalo rješavanje pojedinih pitanja. Okušao sam se i u neposrednom realnom sektoru kao član Uprave holdinga Končar, gdje su mu iskustva iz novinarstva pomogla u oblikovanja odnosa s javnošću.

- U posljednje vrijeme vaše aktivnosti orijentirane su i na turizam?

Moja veza s turizmom je dugog vijeka. Bio sam jedan od osnivača Međunarodnih susreta novinara na Makarskom primorju početkom 60-ih godina, tako i FIJET-a, urednik časopisa CRO-turizam, godinama predsjednik Sekcije turističkih novinara, a kao autor utjecao sam i na časopis UT, koji je izlazio u okviru NIP Privredni vjesnik kojem sam bio na čelu. Štoviše, zajedno s prof. Borisom Vukonićem, osmislio sam kolegij Mediji i turizam i tu materiju predavao na Međunarodnom privatnom sveučilištu Libertas u Zagrebu. Napisao sam o tome i knjigu koja je izašla na hrvatskom i engleskom jeziku.

Ante Gavranović stvaratelji 1

Turizam je istinska tvornica mira!

- Kako ocjenjujete stanje u medijima i hrvatskom turizmu?

Vrlo važna uloga, osobito dugoročno, pripada medijima, posebno kad je riječ o osvješćivanju javnosti i poslovnog sektora o važnosti turizma, ne samo sa ekonomskog stajališta već kao bitnog čimbenika na očuvanju, održavanju i afirmaciji kulturne, prirodne i povijesne baštine. To znači da mediji moraju imati stalnu kritičku ulogu u prikazivanju pozitivnih primjera gospodarske i socijalne tranzicije društva u cjelini. To, međutim, ujedno pretpostavlja da i sami bolje razumiju filozofiju društvene odgovornosti odnosno da su svjesni svoje snage u propagiranju određenih ideja koje bitno utječu na kvalitetu življenja.

Pokazalo se da su upravo mediji i novinari važni promotori gospodarskih, ali i kulturoloških vrijednosti. To im daje dodatnu legitimaciju aktivnih pobornika i boraca u očuvanju svjetske baštine, ali i promocije stvarnih nacionalnih i međunarodnih kulturoloških povijesnih i prirodnih vrijednosti.

Dozvolite mi da se poslužim jednom izjavom dugogodišnjeg generalnog direktora UNESCO-a, Frederica Mayora koji je mnogo pridonio novom poimanju turizma i uključivanju kulturnih i prirodnih fenomena u turističku ponudu. „Kulturološki aspekt turističke industrije je ogroman: on približava nepoznato brojnim stanovnicima svijeta i svih zemalja; Turizam slavi raznolikost; Turizam pomaže da se nakon konflikata stvari vrate u normalnu kolotečinu. Ukratko – turizma je istinska tvornica mira!“ Shvatimo li tako ulogu turizma, ali i medija u turizmu, obavili smo zajedno veliki posao.

To je ujedno i poruka našim turističkim djelatnostima, čija nastojanja bi trebala biti usredotočena na tri glavna cilja: produženje turističke sezone, proširenje kvalitetne ponude smještaja i usluga i puno šire uključivanje kontinentalnog dijela Hrvatske u ukupne turističke tokove. To se, prije svega, odnosi na ruralni i zdravstveni turizam te mnoge druge specijalizirane oblika turizma.

- Koja je uloga poduzetništva u gospodarskom razvoju neke zemlje?

Analize pokazuju da sve, pa i najrazvijenije zemlje svijeta, počivaju na malom i srednjem poduzetništvu i da se istinska snaga pojedine zemlje zasniva upravo na snazi poduzetništva. Upravo se u poduzetničkim okvirima stvaraju nove vještine, inovativni proizvodi, dolazi do novih poslovnih ideja koje se kasnije razrađuju i koriste u velikim sustavima.

Poduzetnici trebaju podršku države

- Kako ocjenjujete razvoj poduzetništva u RH?

Godinama je poduzetništvo i sam poduzetnički duh u nas bio zatiran, doživljavan kao nešto neprirodno. Na poduzetnike se gledalo vrlo često kao na nekakve mutikaše, gotovo kriminalce. Još i danas HUP, pa i ostale institucije u gospodarstvu, zazivaju bolju poduzetničku klimu. Još uvijek se osjećaju snažni otpori, osobito u manji sredinama, što se prenosi na ukupne poslovne rezultate hrvatskoga gospodarstva. Ukratko, previše je birokracije, previše parafiskalnih nameta, previše posrednika na tržištu, a premalo organiziranih nastojanja da se malim i srednjim poduzetnicima pomogne u potrazi za novim tržištima i ravnopravnijem odnosu na našem i stranim tržištima.

- Kako država može pomoći poduzetnicima?

Upravo kroz smanjivanje nepotrebnih nameta, smanjivanjem birokratskih prepreka, podrškom poduzetništvu kroz jačanje tržišnih mehanizama, povezivanjem i udruživanjem MSP u ozbiljnije gospodarske cjeline kako bi bile sposobne za sučeljavanje s konkurencijom. Država treba osloboditi širok manevarski prostor za razmah poduzetništva.

Životopis: Ante Gavranović, novinar i publicist

Rođen 9. prosinca 1933. Završio je osnovnu školu, gimnaziju i studirao na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Redovan radni vijek započeo je i završio u Privrednom vjesniku, od lipnja 1954. do rujna 1991. Bio novinar, urednik, glavni urednik i direktor novinsko izdavačke kuće. U sklopu izdavačke kuće bio je i časopis UT – Ugostiteljstvo i turizam (1967-1991), zatim Zanatski list, edicija ABC privrede SFRJ, Turistička propaganda i agencija AGEMA.
Od 15. studenog 1991. do kraja 1994. član Upravnog odbora Končar- elektroindustrija d.d., a zatim savjetnik predsjednika Uprave (1995. -1997). Glavni urednik časopisa Končarevac od 1997. do lipnja 2012.Od 1992. predsjednik Uprave Horizont PRESS-a, izdavača priručnika Hrvatska – Handbook Croatia.U razdoblju od 2003. do 2006. glavni urednik stručnog časopisa za turističko gospodarstvo CRO-turizam. Od 1977. stalni kolumnist Novog VUS-a. U razdoblju 1984. do 1992. stalni kolumnist „Slobodne Dalmacije“Od 1. siječnja 1997. do 31. prosinca 2005. predsjednik Uprave Grupe Privredni vjesnik (tjednik PV, Revijalna izdanja, izdavačka djelatnost). Od 1. siječnja 2006., nakon preuzimanja Privrednog vjesnika sa strane Hrvatske gospodarske komore, direktor i vlasnik nakladničke kuće Binoza Press. Od. 1. siječnja 2008. predsjednik Upravnog vijeća učilišta za odrasle ProEduca. Trenutno glavni urednik časopisa Perspektive, što ga kvartalno izdaje Zagrebačka inicijativa, i izvršni urednik časopisa Svijet po mjeri, što ga izdaje Hrvatsko mjeriteljsko društvo. Urednik i stalni kolumnist časopisa Suvremena trgovina. Urednik i stalni kolumnist mjesečnika Hrvatski umirovljenički list, kolumnist poslovnog postala www.businessin.hr.

Dužnosti:

Član Saveznog odbora Saveza novinara Jugoslavije (1969-1971)
Potpredsjednik Društva novinara Hrvatske (1971-1972)
Član Izvršnog odbora DNH (1973-1991)
Predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (od 10. siječnja 1991. do 20. listopada 1995. godine); potpredsjednik HND do 1997;
Prvi predsjednik Udruge novinskih izdavača u HUP-u (od 2002. do 2006.);
Predsjedavajući Udruge novinara srednje Europe u okviru Europske udruge novinara (2001/2002);
Dugogodišnji član Središnjeg odbora i potpredsjednik Skupštine Hrvatskog pokreta za Europu,
Jedan od osnivača i član Predsjedništva Zavičajnog kluba Imoćana u Zagrebu (1984. do 1992); od 1992. predsjednik
Jedan od osnivača Hrvatskog Helsinškog odbora (1993)
Predsjednik Skupštine Međunarodnog centra za obrazovanje novinara - ICEJ
(2005.-2008.)
Potpredsjednik ABC Hrvatska
Potpredsjednik FIJET-a, udruge hrvatskih novinara i pisaca o turizmu
Predsjednik Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe (2013-2015) i ponovno izabran (2017).

Odlikovanja i priznanja:

Priznanje s lentom Društva prijateljstva među narodima, ČSSR, 1972
Srebrna igla prijateljstva, DDR, 1975
Križ za zasluge I. reda SR Njemačke (1988),
Plaketa ICE – Institut za vanjsku trgovinu Italije (1989)
Orden rada sa zlatnim vijencem (1990),
Veliki križ za zasluge Vlade Pokrajine Štajerska (2003),
Red Danice Hrvatske s likom Blaža Lorkovića (2004),
Križ za zasluge Republike Austrije (2005)

Nosilac najvišeg hrvatskog priznanja za novinarski rad – nagrade Otokar Keršovani (1984)
CROMA – nagrada za životno djelo (2003)
Dobitnik nagrade «Zlati hleb» (2007) – Londonska škola za odnose s javnošću i Slovenska akademija za odnose s javnošću - za osobite zasluge za razvoj industrije komuniciranja i odnose s javnošću
Dobitnik nagrade «Josip Kulušić» za životno djelo, HHO (2010)
Dobitnik priznanja za izraziti doprinos poslovnom novinarstvu – LIDER, 2015

Autorska djela:

Reformama do napretka, 1976
Jugoslavija u suvremenom svijetu, 1977
Vademekuum za menedžere, 1991
Medijska obratnica, 2006
Maslinovo ulje: medicina s tanjura (2008)
Grosser Reisefuehrer durch Istrien (2007)
Mediji: mitovi i stvarnost 2009.
100 godina u službi gospodarstva (monografija ZV-a, 2009)
HND – Prvo stoljeće (monografija) 2010, koautor
Poslovno novinarstvo između etike i zarade, 2011
Mediji, turizam, javnost (2015)

Svakako, najveći doprinos razvoju ideje poduzetništva dao je kroz svoj dugogodišnji novinarski rad, osobito kao čelni čovjek redakcije PRIVREDNOG VJESNIKA. Posebno valja spomenuti ove inicijative:
Prvi je u tadašnjoj Jugoslaviji pokrenuo izdavanje posebnih izdanja, bilo tematskih, bilo o stranim zemljama. Prvi je uveo široku vanjsku suradnju ekonomskih stručnjaka kao stalni oblik djelovanja, otvarajući prostor za različita mišljenja.Prvi je, uz Hrvatsko proljeće, unio elemente tržišnoga gospodarstva u privredni tisak.Pokrenuo je poseban prilog POSLOVNA OČEKIVANJA, prvi u Jugoslaviji, gdje su isključivo privrednici govorili o poslovnim i razvojnim očekivanjima, uz analizu protekle godine i naznakama ekonomske politike za narednu godinu. Taj prilog predstavljao je poseban HIT na tada gladnom tržištu takvih informacija.Razvio je niz specifičnih proizvoda: Banke, (nabrojiti glavne posebne priloge), koji su postali svojevrsni brandovi PV i povećavali njegov utjecaj i prepoznatljivost u širim okvirima. Prvi je u Jugoslaviji skrenuo pozornost na Europsku uniju. U 1985. izdao je posebnu ediciju, tzv. Bijelu knjigu“ od Cechinnija , pokrenuo newsletter EURO i sustavno informirao privrednu javnost o procesima unutar Unije.Pokrenuo je Privredni barometar sa stručnjacima iz Ekonomskog instituta Zagreb (Marijan Korošić, Grozdan Nikić) koji je rezultirao stalnim objavljivanjem Konjunkturnog testa, prvoga takve vrste u nas.


Izvor : businessin.hr

MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM PERSPEKTIVE

Dubrovnik – Zagreb – Sarajevo – Tuzla - Banja Luka
Beograd - Podgorica – Skoplje - Celje

e-mail:
www.perspektive.com.hr
Hrvatska: +385 91 905 99 52
BiH: +387 63 / 283 – 411
Uz Jadransku cestu 40, 20 230 Dubrovnik, Hrvatska.