Intervju: Stjepan Šafran - dobitnik Nagrade za životno djelo „Stvaratelji za stoljeća“

Stjepan Šafran, kao osnivač i vlasnik tvrtke Metal Product koja osim u Zagrebu svoje pogone ima i u Brezničkom Humu dao je ogroman doprinos razvoju ne samo vlastite tvrtke već i poduzetništva općenito.

Slijedom toga na Regionalnom summitu poduzetnika Srednje i Jugoistočne Europe „300 najboljih“, koji je u organizaciji Međunarodnog ekonomskog foruma Perspektive, proteklog vikenda, održan u hotelu Sheraton u Dubrovniku, dodijeljena mu je Nagrada za životno djelo. To je i najviše priznanje koje poduzetnici dodjeljuju poduzetnicima, a pripala mu je za vizionarstvo i liderstvo, neustrašivost, samoprijegoran rad, kreativnost i vrhunske rezultate u poduzetništvu. Bio je to i povod za naš razgovor s gospodinom Šafranom, poduzetnikom od formata, kakav se rijetko nalazi na ovim prostorima.

- Kao osnivač i vlasnik tvrtke Metal Product u poduzetništvu ste pola stoljeća, a ove godine ste i jedan od dobitnika Nagrade za životno djelo „Stvaratelji za stoljeća“ koju dodjeljuje Međunarodni ekonomski forum Perspektive, otkrijte nam vašu tajnu uspjeha. Kako ste vi krenuli u poduzetničke vode?

Da bi se došlo do nagrade Stvaratelje za stoljeća trebalo je puno raditi ja sam u tom poslu čak 50 godina. Svojim početkom smatram godinu 1967. godine kada sam krenuo od svoje vlastite radionice, a to je u stvari bila realizacija mojih djetinjih snova, jer sam kao desetogodišnjak sanjao da ću jednoga dana imati svoju radionicu i raditi za sebe kao obrtnik i to se dogodilo .Počeo sam u jednoj garaži u Prešićevoj ulici s 35 metara četvornih Počelo je tako da sam nakon školovanja, u 22 godini svoga života, odlučio posuditi novac i otvoriti vlastitu radionicu. Na to me je ohrabrilo stečeno znanje jer završio sam zanat kod jednog od tada najvećih majstora Franjo Štiglić, koji je Visoku tehničku školu završio u Parizu i imao je radionicu i servis za generalni popravak avionskih motora i to govori dovoljno o tome koja je preciznost i pedantnost bila potrebna da bi on radio svoj posao, a te radne vrline prenosio je i na nas mlade.

I to znanje koje sam stekao i imao već u 22 godini života bilo mi je dovoljno da započnem s vlastitom radionicom. Ja sam krenuo sa strojnom obradom, što je moja specijalnost, moja ljubav i moj život tako da u strojnoj obradi vidim sebe od samih početaka. Prvo sam uredio neka dva stroja da bih mogao na nečemu početi, ali nisam imao pojma što da radim. Naime, nisam imao nikakav program niti feasibility studiju već samo intuiciju . Tad mi je došao u ruke proizvod koji se odnosio na elektroprivredu za bosansko-hercegovačko područje i ja sam preuzeo tu narudžbu,napravio je ,realizirao posao od kojeg je počeo moj poduzetnički uspon. Bio je to nosač izolatora za nisko naponsku struju i iza toga slijedila je jedna pa zatim druga pa treća narudžba, pa drugi proizvod pa se tako razvila paleta proizvoda da bi se do današnjeg dana usavršili u tom program i došli do današnjih 2.500 proizvoda. Danas se 65 posto naše proizvodnje izvozi. Ja sam nakon deset godina svog obrta nastavio doškolovanje na Višoj tehničkoj školi i završio sam i tu svoju životnu misiju i rastao je u međuvremenu i broj zaposlenih tako da sam već 1971. godine imao 12 zaposlenih. To je bilo vrlo brzo.

safran nagrada 3

- Među prvima ste i u modernom poduzetništvu nakon 90-tih proteklog stoljeća, kako je krenulo s novim Zakonom o poduzećima i privatnim ulaganjima?

- Do 1990. godine mi smo samo sanjali o pogonima iako osobno nikad nisam težio za pogonima težio sam samo za korektnim radom i tako smo te 90-e godine prošlog stoljeća dočekali s 40 zaposlenih, brojkom koja je bila moguća u tom političkom uređenju. Kad je donesen Zakon o poduzećima i privatnom sektoru je dozvoljeno osnivanje poduzeća. Među prvima sam osnovao poduzeće i pretvorio radionicu u proizvodni pogon. I od tada do danas narasli smo na više od 230 zaposlenih, a proizvodnih pogona i hala imamo danas oko 15.000 metara četvornih od čega je u Zagrebu, (Odra) 4.500 metara četvornih i u Brezničkom Humu oko deset-jedanaest tisuća, uz pričuvne varijante odnosno potencijal koji ostavljam obitelji i onima koji će doći iza mene jer za širenje imaju na raspolaganju još 15 hektara zemljišta u građevinskoj zoni u Brezničkom Humu, a dokle će stići odlučit će budućnost .

- Poslovati i nije bilo lako, zar ne?

- Teško je reći što je to lako ili što teško. Raditi se mora, ali ako radiš i želiš biti uspješan uvijek moraš raditi sa srcem i vjerom u budućnost te vjerom da radiš dobar posao. Ako nisi opterećen s prevelikim ambicijama koje nisu realne, bilo ambicijama tog vremena, bilo tvojih mogućnosti, onda je sve u redu. Nekad su ljudi bili jako sretni i bez automobila, mobitela i svega što danas imamo, a danas nitko nije sretan ni zadovoljan, pa niti oni koji imaju sve nisu sretni. Prema tome treba voljeti svoj posao i uz to ako imaš i skladnu obitelj i ako imaš zdravlja onda imaš i bogatstvo. A posao je prirodna stvar koju je čovjek dobio u nasljeđe i ima obvezu radi svoje obitelji i društva raditi najbolje što može.

- Koliko je u tom poslu važno biti prvi i inovativan?

- Obrtnik ili poduzetnik nikad ne može raditi samo ono što je naučio ili raditi ono što drugi rade. Poduzetnik mora razmišljati o budućnosti, inženjer mora davati nova rješenja, a, danas se na žalost sve to svodi na kompjutore, ali da nije bilo mozga i promišljanja ne bi ni Nikoli Tesli došla u glavu ideja o izmjeničnoj struji i svim tim patentima koje je napravio. Poduzetnik mora neprestano razmišljati o budućnosti i uvijek mora biti ispred svog vremena . Uvijek sam gledao unaprijed godinu, pet i deset godina, ali nisam bio nezadovoljan ako se to nije ostvarilo za godinu dana, a možda ni za deset godina. Inovacija, inovacija i inovacija – to je imperativ, a ja sam svaki dan kad završi posao imao sam osjećaj da moram raditi nešto drukčije i da moram napraviti nešto bolje.

I danas mladim ljudima govorim nemojte biti roboti, budite kreatori, nastojite uvijek razmišljati kako lakše, brže i bolje. Naš novi pogon U Brezničkom Humu je samo nastavak naše proizvodnje i tradicije a ono što nas je potaknulo je to što smo prije par godina ušli u EU i dobili otvoreno tržište. Mi smo uši u Europsku uniju u koju i pripadamo i našli partneri s kojima smo radili prije dvadesetak godina bili su zadovoljni s nama i predložili su nam da napravimo dugoročniju suradnju. Tako smo s dvije firme postali strateški partneri i pod okriljem njih došli smo do velike ekspanzije i još dopunili lepezu naših proizvoda. Ono što je falilo u Hrvatskoj mi smo tako našli u Europi.

A Hrvatskoj fali takva lokomotiva koja bi vukla male vagone, a to su mali i srednji poduzetnici kojima treba dati snagu, polet i start i tempo kojim mali trebaju pratiti velike, a veliki moraju u svojim laboratorijima promišljati globalni razvoj.

safran nagrada

- Kako je vama u Metal Productu pomoglo to otvoreno tržište?

- Globalno tržište nam je pomoglo da zadovoljimo naše partnere. To što smo stvorili zajedno su dugoročni poslovi gdje više nema razgovora niti o kvaliteti niti o rokovima isporuke, jer kad se to jednom dogovori vrijedi u kontinuitetu. Tu samo postoji razgovor o cijeni i konkurentnosti. Ako si konkurentan posao ti je osiguran ako podržavaš rokove i nema reklamacija na tvoj proizvod tada si siguran, ali moraš biti svjestan da svaki dan moraš biti bolji.

- Koji je vaš proizvodni program?

- To je kompletni program elektro-opreme koji se ugrađuje pod zemljom nad zemljom i pod morem za nošenje elektro vodiča. Proizvodimo kabelski spojni i ovjesni pribor, opremu za izolirane i neizolirane mreže, LED rasvjetu za unutrašnje prostore i uličnu vanjsku rasvjetu, obavljamo lijevanje obojenih metala tlačnim i kokilnim lijevom i strojnu obrada metala klasičnim i CNC strojevima, te izradu metalnih konstrukcija. Da bi se zadovoljilo te potrebe moramo imati široku lepezu postrojenja I široku lepezu tehničke obrade tako da od strojne obrade imamo kovanje, ljevaonicu, varenje sve za kompletan proizvodni program osim površinske zaštite.

- Koliko imate radnika i što su po vama najveći problemi poduzetništva?

- Imamo oko 230 zaposlenih ne težimo prevelikom zapošljavanju težimo samo kvaliteti, ali na žalost i nas pogađa hrvatska tragedija od strukovnog obrazovanja s kojom se borimo već 25 godina i kao Hrvatska obrtnička komora i poslodavci. Godinama već tražimo od nadležnih da se vrati strukovno obrazovanje u radionice jer to nije stvar politike nego budućnosti gospodarstva, ali do danas ostali smo samo na vapajima, a danas u Hrvatskoj nema poduzeća, nema struke, gospodarskog subjekta koja ne pati zbog manjka takve radne snage. Mi smo u situaciji da pregovaramo s Bosnom i Ukrajinom i tražimo uvoz radne snage. Došli smo u situaciju da se posao može dobiti, kapital se može dobiti ali radne snage u Hrvatskoj nema. Zato, ako se drastično ne promijeni politika obrazovanja zakočit će naš budući razvoj. Apeliramo stoga da ova Vlada RH bude za pamćenje i bit će ako promijeni način strukovnog obrazovanja i ako doslovce već u mjesecu lipnju ili srpnju naša djeca budu u mogućnosti upisati se u takav, dualni sustav, da se opće stječe znanje u razredu, a da se stjecanje stručnih znanja vrati u radionice.


Izvor : businessin.hr

MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM PERSPEKTIVE

Dubrovnik – Zagreb – Sarajevo – Tuzla - Banja Luka
Beograd - Podgorica – Skoplje - Celje

e-mail:
www.perspektive.com.hr
Hrvatska: +385 91 905 99 52
BiH: +387 63 / 283 – 411
Uz Jadransku cestu 40, 20 230 Dubrovnik, Hrvatska.