Ivan Dropuljić, dobitnik nagrade “Stvaratelji za stoljeća“: Volim taj vinski svijet jer oko vina se druže dobri ljudi

S osnivačem Vinocoma prvog zagrebačkog međunarodnog festivala vina i kulinarstva Ivanom Dropuljićem koji je za svoj doprinos vinskom poduzetništvu protekloga vikenda u Dubrovniku, u okviru Regionalnog summita poduzetnika srednje i jugoistočne Europe „300 najboljih“ od poduzetnika, ekonomista i znanstvenika iz cijele regije organiziranih u Međunarodni forum Perspektive dobio nagradu „Stvaratelji za stoljeća“ razgovarali smo nakon dodijeljene mu nagrade.

Prijatelji i vinari oslovljavaju ga profesor Dropuljić jer po zanimanju je profesor matematike, no s obzirom na ugled i dugogodišnje iskustvo u organizaciji sajmova vina ta mu titula i više nego pristaje i u vinarstvu.

Iskustva koja je skupljao na putovanjima po vinskim sajmovima Dieseldorf, Verona, Merano potaknuli su ga da 2006. godine u Zagrebu i sam pokrene sličan sajam. Počelo je kaže nam tako da mu je novinar Jole Bolić pomogao da stupi u kontakt s Lovrom Lisičićem, tadašnjim direktorom Koncertne dvorane „Vatroslav Lisinski“ i tako je prvog vikenda u prosincu 2006. godine održan njegov prvi zagrebački međunarodni festival vina i kulinarstva Vinocom.

Kaže da ne zna tko ga je predložio za nagradu jer skromno smatra da ima i većih poduzetnika od njega, no oni koji ga poznaju znaju da je zaslužena jer njegov doprinos razvoju vinarstva, i sve većoj prepoznatljivosti Hrvatske na europskoj vinskoj karti i više je nego značajan.

Festival s 300 izlagača u dva dana ima više od 8000 posjetitelja

- Sajam je prema sugestiji vinara već sljedeće godine premješten na posljednji vikend u studenome i tako je ostalo do danas. Selio se po Zagrebu prvih godina, pa je nakon Lisinskoga održavan u hotelima Westin i u Sheraton te na kraju na nagovor Brune Šuška preseljen u hotel Esplanade. Bruno mi je rekao - Idi u hotel Esplanade. Otišao sam i tako se Vinocom već deset godina uspješno održava u Esplanadi. Imali smo rast svake godine i došli do toga da više nemamo mjesta za sve one koji bi htjeli izlagati. Na sajmu se okupi oko 300 izlagača, a u dva dana održavanja posjeti ga više od 8.000 posjetitelja. Možemo biti zadovoljni jer došli smo do određene razine, a i ljudi su prihvatili to što radimo. Dođe nam do 250 novinara pa je događaj i sjajno medijski popraćen – priča nam profesor Dropuljić.

U poslu mu pomažu supruga Ivanka koja se brine oko financija te sinovi Domagoj i Filip, ali njegov je posao ipak onaj najvažniji.

Profesor Dropuljić zna dobro iskoristiti dar koji mu je prirođen, a to je blaga narav i sposobnost da bez prevelikoga truda oko sebe okuplja dobre ljude – vinoljupce, izlagače i da se pobrine da u organizacijskom smislu uvijek sve ide svojim tijekom .

- Većina izlagača, njih 80 posto, prati me svake godine, a jedan dio se mijenja. Dolaze oni koji imaju neki poslovni interes, jer teško da će doći netko ako nema koristi - ističe .

Promocija Hrvatske kao vinske zemlje

A na pitanje tko sve ima koristi od Vinocoma odgovara:

- To je ponajprije vinska industrija, te gastronomija i hrvatski turizam. S kolegom Željkom Suhadolnikom, urednikom revije „Svijet u čaši“ organizirali smo ranijih godina i dolazak stranih novinara koji bi za posjeta Hrvatskoj obično bili gosti festivala i u tjedan dana usput obišli pojedini dio Hrvatske te se upoznali se domaćim vinarima, proizvođačima hrane.... Na žalost tu nas je slabo pratila Hrvatska turistička zajednica, ali lokalne su nam pomogle da se sve odvija što kvalitetnije, podrškom na terenu, nije se radilo o financijama. Bio je to najjeftiniji oblik promidžbe Hrvatske u svijetu jer neki su napisali i do desetak stranica. Bilo je novinara iz Tell Aviva, Londona, Austrije, Švicarske...Bio je to ozbiljan projekt. U zadnje dvije godine to više ne radimo ali možda ćemo sada nešto slično raditi s trgovcima makar za početak krenuli sa samo jednom nama zanimljivom zemljom. Rekao sam i da imamo problem s prostorom u Esplanadi zbog velikog zanimanja izlagača pa razgovaramo i s Esplanadom i Westinom da vidimo tko će nam dati povoljnije uvjete, no vidjet ćemo gdje bi željeli biti izlagači.

O tome kakav je osjećaj dobiti nagradu kaže:

- Lijepo je dobiti nagradu iako ni danas ne znam tko me je predložio. Ugodan je to osjećaj, Želio bih popričati s predlagačem i možda da zajedno popijemo čašu pjenušca.

A da nije vinski biznis, što bi bilo alternativa? - Pitamo ga.

– Ma ja bih se najradije bavio znanošću. Ja sam matematičar i volim razmišljati, ali eto igrom slučaja došao sam u vinski biznis i tu ostao 25 godina. Tu mi je lijepo jer vinski svijet je lijep svijet i volim reći da se oko vina druže samo dobri ljudi. Treba što više profesionalizma i tada to ide.

O vinskom biznisu u Hrvatskoj?

- Da smo išli u razvoju kao vinski svijet, Hrvatska bi danas bila daleko. Od samih početaka družim se s vinarima. Naš problem je to da nam se najteže organizirat i promovirati Hrvatsku kao vinsku zemlju To jedino dosad nismo uspjeli. Nešto pojedinačnih uspjeha izvan Hrvatske već je bilo ali očito da to nije dovoljno. Imamo srećom turizam, no neke vinarije susreću se s problemom zaliha, s punim sudovima, a stiže nova berba. To je problem na kojem također još treba raditi.

Jako puno sam po sajmovima pa i ocjenjivanjima vina, evo već deset godina idem i u Bergamo ocjenjivat vina i vidim što drugi narodi rade. Tvrdim da mi ne trebamo izmišljati toplu vodu nego samo neke dobre stvari izvana prilagoditi našim uvjetima.

Što se tiče vinskog svijeta mi ne zaostajemo po kvaliteti vina ali zaostajemo po organiziranosti. Puno stvari moramo još popraviti jer bez toga nećemo uspjeti. Volim uspoređivati vinare i nogomet. Igra selo protiv sela, gradski klubovi... lige, ali uspjeha u Europi, gdje je novac mi nemamo, a tako je i u vinskom svijetu. Mi trebamo da se naša vina piju u zemljama koje imaju novac, a to je i Švicarska i Njemačka i Francuska, zašto ne?

Imamo šanse da se tamo piju naša vina. kad je Vinarija Romanee-Conti proglašena za vinariju godine za 2016. tamo se na svečanosti pilo vino iz te vinarije iz osam njihovih položaja i vino Vlade Krauthakera izbor prosušenih bobica, što je fantastičan uspjeh. Kad gledate koliko u svijetu ima vinarija to je sjajno jer to nije slučajno. Morate imati kvalitetu da bi se to vaše vino točilo na takvim svečanostima. Dakle ponavljam mi ne zaostajemo za kvalitetom nego ne znamo odraditi marketing i PR, mi na žalost nemamo takvih igrača kao što ni naš Dinamo 45 godina ne može „prezimiti“ Europu.

Potrebna nam je orijentacija na kvalitetu i skupa vina

- U vinskom svijetu imamo još jako puno posla i u cjenovnom smislu, još se bakćemo s administracijom. Trebalo bi uzeti jedan model promocije vina bilo austrijski, čileanski, australski, bilo južne Amerike. Talijani imaju svoj model promoviranja, a mi još tapkamo, tražimo se po kojem modelu promovirati jer se ne znamo udruživati. Mislimo mi ćemo po svome, držimo figu u džepu i s takvim ponašanjem dođeš brzo pred zid. Činjenica je da su kod nas najdalje otišli istarski vinari jer su imali pomoć Županije i razumijevanje lokalne vlasti i vjetar u leđa i kasnije su to dizali i na veću razinu. Sjećam se njihovih početaka kako je to išlo kod vinarija Degrassi, Kozlović, Matošević, kasnije im se pridružio Coroni.

Drugi dijelovi poput Međimurja, oko Štrigove, vidim da se trude, a Slavonija ima udrugu Graševina Croatica ali neke stvari još trebaju naučiti,na žalost kod nas se znanje gura u stranu, a populizam je kratkog daha. Dalmacija ima potencijale i već danas se rađaju velika vina. No nije uspjeh samo proizvesti nego i dobro prodati. Kad ti uspiješ prodati bocu vina za tisuću kuna - tada je to već veliki respekt i kapa dolje.

Mislim da će hrvatski vinari morati orijentirati na kvalitetu i na skupa vina. Mora se potencirati znanje, jer oprema već postoji, na rad na vinogradima jer vina nastaju u vinogradima i ali treba poraditi i na promociji Hrvatske kao vinske zemlje.

Ivan Dropuljic 12


Izvor : businessin.hr

MEĐUNARODNI EKONOMSKI FORUM PERSPEKTIVE

Dubrovnik – Zagreb – Sarajevo – Tuzla - Banja Luka
Beograd - Podgorica – Skoplje - Celje

e-mail:
www.perspektive.com.hr
Hrvatska: +385 91 905 99 52
BiH: +387 63 / 283 – 411
Uz Jadransku cestu 40, 20 230 Dubrovnik, Hrvatska.